Aronija je bobičasto voće, slično borovnici i visokootporno na niske temperature, zbog čega se naziva i sibirska borovnica. Raste na listopadnom grmu. Postoje dve – tri vrste. Poreklom s istoka Severne Amerike. Drvo aronije naraste najčešće 1-6 metara. Bujnog je rasta, a rezidbom se oblikuje u manji grm. Najčešće obitava u vlažnim šumama i močvarama. Često se gaji i kao ukrasna biljka.

Poseduje visoki stepen otpornosti na mraz, tako da je otporna na zimu i do -47°. Zbog toga je dosta rasprostranjena u Rusiji, Finskoj i Švedskoj. Takođe je otporna i na sušu, insekte, zagađenja i bolesti.

Opis:

Aronija Nero raste uspravnije od ostalih sorti, a kao grm doseže visinu od 2 m i širinu od 2,5 m. Grane su guste i lepo razgranate, a rast mladica iz korena je vrlo jak. Cvetovi nisu samo bele boje, nego delomično i ružičasti, a grozdovi se sastoje od 10 do 20 pojedinačnih cvetova. Plodovi imaju promer od 12 mm, relativno su veliki, okrugli su i imaju ljubičastu do modro-crnu boju, čvrste voštane ovojke, a teški su 1,0 – 1,5 g. Ukus im je opor i slatkast. Sveži, tamnocrveni sok miriše po gorkom bademu, a meso ploda je čvrsto.

 

Aronija je antioksidans – prva asocijacija na aroniju i njen sok gotovo uvek je njeno antioksidativno svojstvo, koje je mnogo veće nego kod borovnice i drugih bobičastih plodova.Desetine različitih antioksidanata smešteno je u ovom bobičastom voću. Sadrži veliku količinu tanina i flavonoida, a glavnu ulogu ima antocijanin, što aroniju čine najjačim poznatim antioksidansom današnjice. Šta to znači? Kao antiksidans, aronija povećava opšte zdravlje organizma, tako što eliminiše slobodne radikale u krvotoku, koži, očima, organima i tkivima, koji pokušavaju da dovedu zdrave ćelije do mutacije.100g zrelih plodova aronije sadrži 16.100 ORAC jedinica, dok je dnevna doza potrebna za zaštitu tkiva od 3.000 do 5.000 ORAC jedinica.Zbog toga je dnevno dovoljno pojesti samo 20 do 30 grama aronije.

Antikancerogeno dejstvo – u velikom procentu “ubija” maligne stanice tumora mozga, pluća, dojke, debelog creva i jetre. Istraživanja su pokazala da antocijan sadržan u aronij može da bude efektivan u borbi protiv raka debelog creva. S obzirom na to da je ovaj tip raka jedan od najrasprostranjenjih, aronija može da bude ukusna preventivna mera protiv njega, pogotovo ako imate predispozicije da ga dobijete.

Probava – već smo pomenuli da je aronija bogata dijetetskim vlaknima, što znači da će omogućiti vašem organizmu nesmetano varenje i efikasno kretanje hrane kroz creva. Pomaže i kod tvrde stolice, proliva, grčeva, nadimanja… Organska jedinjenja u aroniji štite creva od opasnih bakterija. Suva aronija efikasna je kada su u pitanju problemi sa želucem i bubrezima.